Prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić, dr. med.
Program mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije osigurava primarna zdravstvena zaštita, u okviru propisanog Programa osnovnih
preventivnih zdravstvenih mjera za starije.
Temeljna gerontološko – javnozdravstvena uloga je u spriječavanju
preventabilnih bolesti: kardiovaskulanih, cerebrovaskularnih, šećerne
bolesti, novotvorina, respiratornih bolesti, duševnih poremećaja, osteoporoze
te prijeloma uz ozlijeđivanje u starijih ljudi.
Sustavna primjena i evaluacija ovog Programa ima znanstveno dokazani
učinak u prevenciji nastanka navedenih bolesti i očuvanju funkcionalne
sposobnosti starijeg čovjeka, a što dovodi do racionalnije za sada izrazito rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje.
Primarnom prevencijom osigurava se ne samo sprječavanje prerane
smrti u ranijoj starosti, već se unaprijeđivanjem zdravlja u starosti osigurava očuvanje funkcionalne sposobnosti i u dubokoj starosti.
Uloga tima doktora obiteljske medicine primjenom primarne prevencije za starije postaje time više zdravstveno – odgojno savjetodavna, a manje dijagnostičko – terapijska.
1. Promjena načina prehrane mora se temeljiti na smanjenju unosa masti, kao i rafiniranih ugljikohidrata. Preporučuje se puno svježeg voća i povrća zbog sadržaja biljnih vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa. Od mesa je prikladno nemasno bijelo pureće ili pileće meso ili riba. Potrebno je obratiti pažnju i na pripremanje hrane. Najbolje je kuhanje ili pirjanje, a prženje u masnoći je zabranjeno. Pri kupnji namirnica važno je obratiti pažnju na informacije o njihovoj energetskoj vrijednosti te o sadržaju masnoća i šećera.
2. Treba uzimati dovoljno prirodnih napitaka – vodu, mineralnu vodu, prirodne sokove, biljne čajeve. Od alkoholnih pića preporuča se konzumirati samo do decilitar vina uz ručak.
3. Nikada nije kasno da se prestane pušiti i biti ovisan o drugim štetim ovisnim tvarima, nužna je primjena pozitivnog zdravstvenog ponašanja u ranijoj (65-74 godine) srednjoj (75-84 godine) te dubokoj starosti (od 85 i više godina).
4. Umjerena tjelesna aktivnost mora postati dio svakodnevne rutine.
Naime, starost nije ograničavajući čimbenik za stručno vođenu i nadziranu tjelesnu aktivnost. Najvažnije je da je tjelesna aktivnost stalna i redovita (po mogućnosti svakodnevna), odgovarajućeg trajanja (15 do 30 minuta), a opterećenje mora biti usklađeno sa zdravstvenim stanjem osobe.
5. Nužno je održavanje osobne higijene – čistoće ruku, tijela, zubi i zubne proteze, presvlačenje rublja, odjeće, posteljine i održavanje čistog okoliša u kojem stari čovjek živi.
6. Svakako je potrebno obaviti najnužnije preventivne liječničke pretrage
koje preporuči liječnik.
• mjerenje krvnog tlaka (četiri puta tijekom godine)
• ocjena stanja uhranjenosti (tijekom jedne godine)
• radigrafski pregled pluća uz bakteriološki pregled sputuma jednom
u tri godine za starije od 65 godina
• pregled urina u cilju ranog otkrivanja uroinfekcije (tijekom jedne
godine)
• rana detekcija psihičkih poremećaja (tijekom dvije godine)
• rana detekcija neuroloških poremećaja i organa osjetila vida i
sluha (tijekom dvije godine)
• rana detekcija šećerne bolesti (tijekom jedne godine)
• rana detekcija koštano-mišićnih bolesti (tijekom tri godine)
• rana detekcija anemije (tijekom jedne godine)
• obavezno cijepljenje protiv gripe svih starijih od 65 i prema
liječničkoj uputi
• cijepljenje protiv pneumonije pneumokoknim cjepivom jednom u
pet godina
7. Pridržavati se strogo uputa obiteljskog liječnika pri korištenju lijekova,
pri tom se nikako ne smije koristiti prekomjerno bez nadzora liječnika lijekove za umirenje, protiv boli, nesanice…Prema liječničkoj uputi uzimati potrebne vitamine i minerale za stare ljude.
8. Važno je da stariji ljudi nastoje koliko god mogu, biti korisni drugim
starijim ljudima, mladima i djeci, šireći svoje znanje, životno i radno iskustvo, ljubav, dobrotu, kao i iskustvo i mudrost starenja i starosti, jer je funkcionalno sposoban stariji čovjek najkorisniji član zajednice u kojoj živi.
9. Održavati trajnu psihičku aktivnost, obzirom da su gerontološka istraživanja ukazala kako se mentalnim vježbama može održati i potaknuti funkcija moždanih živčanih stanica i u vrlo dubokoj starosti.
Sposobnost mozga na prilagodbu otvara nove mogućnosti za preveniranje i liječenje bolesti mozga, npr. Alzheimerove bolesti ili moždanog udara te demecije i depresije u starosti.
10.Čitanje, razmišljanje, planiranje, rješavanje problema, križaljki, zahtjevne intelektualne igre (npr. šah, računalo) predstavlja samo neke od preporučenih mentalnih aktivnosti. Nastavite učiti. Upišite se na tečaj za starije osobe koji vas zanima (npr. od stranog jezika, slikanja do rada na računalu). Važno je motivirati starijeg čovjeka na nove intelektualne izazove neovisno o njegovoj kronološkoj dobi!
Sekundarna prevencija za starije osigurava se mjerama ciljanih sistematskih preventabilnih pregleda i pretraga kako bi se poglavito spriječile komplikacije i tijek razvoja bolesti, ukoliko je ona već nastala u starijih bolesnika.
Tercijarnom prevencijom za starije spriječava se fizička i psihička
dekompenzacija bolesnog starijeg čovjeka te razvoj njegove preostale funkcionalne sposobnosti, što podrazumijeva primjenu tercijarnih
preventivnih zdravstvenih mjera u otklanjanju nastanka komplikacija
dugotrajnog ležanja nepokretnog gerijatrijskog bolesnika (dekubitus,
hipostatska pneumonija, atrofija mišića, tromboflebitis, edemi, kontrakture,
vrtoglavice i anemije). Preventivne mjere reaktivacije i reintegracije
starijeg bolesnika gerontološkim individualnim pristupom.
Preuzeto iz: Vodič_za_starije_građane.pdf
