Prim. dr. Spomenka Tomek-Roksandić, dr. med.
ŠTO JE TO STAROST I STARENJE?
Nije lako odrediti životnu dobnu granicu od koje se sa sigurnošću
može odgovoriti kada u čovjeka nastupa starost. Starenje i starost se
jasno razlikuju i dok starenje predstavlja progresivni, stalan i postupan
proces smanjenja strukture i funkcije organa i organskih sustava,
sama starost predstavlja određeno životno razdoblje povezano
s kronološkom dobi. Postoje različite teorije o starenju, no znanstveno
je dokazano kako kronološka dob nije istovjetna s biološkom
starošću, što znači da svaki čovjek drugačije stari. Dakle, starenje je
prirodna, normalna fiziološka pojava, nepovratan individualan proces,
koji u pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom i u različitoj
životnoj dobi. Starenje je, prema tome, izrazito individualan proces
koji nastupa u svakog čovjeka drugačije. Jednako tako ne obuhvaća
istovremeno sve organe i organske sustave u istog čovjeka. Sigurno
je kako se vidljive promjene tijekom starenja organizma pojavljuju u
nekoga u ranijoj dobi, a kod nekoga tek u srednjoj ili dubokoj starosti.
Funkcionalno je starenje prije svega odraz biološkog, psihološkog
i socijalnog starenja čovjeka, a poglavito je uvjetovano genetskom
sklonošću starijeg čovjeka.
KADA POČINJEMO STARITI?
Ne postoji istovjetnost biološke i kronološke starosti, već je ona uvjetovana
genotipskom i tjelesnom osobnošću pojedinog čovjeka, a
izražava se u različitim životnim razdobljima. Zbog toga sam proces
starenja započinje od začeća i traje do smrti. Znanstvene spoznaje
danas potvrđuju kako se ne može odrediti stvarna granica između
biološke i kalendarske faze starenja. Po klasifikaciji Ujedinjenih naroda
uzima se dobna granica od 65 godina kojom se ljudi u toj i višoj
dobi smatraju starim ljudima dok prema kriterijima SZO-a starost
dijelimo na raniju (65-74 godine), srednju (75-84 godine) i duboku
starost od 85 i više godina.
ŠTO JE NAJVAŽNIJE ZNATI O STARENJU?
Najvažnije je razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog i
patološkog starenja, jer bolest i starost nisu sinonimi. Tako funkcionalna
sposobnost pojedinog 70-godišnjaka može biti toliko očuvana
da se uopće ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 45-godišnjaka.
Promjene u organima i organskim sustavima tijekom normalnog (fiziološkog) starenja.
Vid, sluh, njuh, okus
Prvo osjetilo na koje starenje utječe je osjetilo vida. Pred očima se
mogu pojaviti mrljice i potrebno je više vremena da se stariji ljudi
prilagode promjenama svjetlosti. Vidno polje se smanjuje, a oštrina
vida slabi. Ujedno slabi osjetilo sluha, osobito za više frekvencije.
Gubitak sluha izrazitiji je u starijih muškaraca nego u žena. Osjetila
njuha i okusa također slabe s porastom dobi, o čemu posebno treba
voditi računa prilikom pripreme hrane.
Mišići
Mišićna se masa smanjuje gotovo za trećinu, osobito u srednjoj i
dubokoj starosti. U mišićnim stanicama se nakuplja enzim lipofuscin,
raste količina vezivnoga tkiva, a opada broj i veličina mišićnih
vlakana. Sve je ovo posljedica nedostatnog korištenja mišića, tjelesne
neaktivnosti, nepravilne prehrane i slabe cirkulacije, a ne samoga
starenja.
Kosti
Mineralni sastav kosti gubi se u funkciji rasta dobi za oko 10%.
Naime, u starosti kosti obično gube kalcij, postaju tanje i krhkije, a to
povećava opasnost od povreda i ozljeđivanja i smanjuje sposobnost
brzog oporavka. Što je žena starija nakon menopauze, to je sklonija i
pojavi bolesti osteoporoze u starosti kao što je i sve učestalija pojava
osteoporoze u muškaraca u vrijeme andropauze.
Disanje
Što su ljudi stariji to teže udišu i izdišu zrak. Smatra se da je uzrok
tome smanjena apsorpcijska površina pluća i njezino smanjenje elastičnosti. Slabljenje dišnih funkcija odražava se na ostale dijelove
tijela, jer svaka stanica ovisi o opskrbi kisikom i o uklanjanju ugljičnog
dioksida. Pluća, dakle, postaju manje elastična, sternokostalni zglobovi
postaju neelastični i time se smanjuje širenje prsnog koša. Zbog
toga je jako važno da stariji ljudi što više vježbaju pravilno disanje po
liječničkim uputama i da borave što više na svježem zraku i u okolišu
bogatom zelenilom.
Srčano-žilni sustav
Staru uzrečicu kojom je čovjek toliko star koliko su stare njegove
krvne žile, opovrgnula su nova potvrđena znanstvena istraživanja, kojima
pojavnost ateroskleroze, kao bolesti u starosti, zahtijeva pravovremenu
prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju. U srednjoj
i dubokoj starosti cirkulacija nije toliko očuvana kao u mlađoj dobi.
Arterije otvrdnu i djelomično se začepe, što dovodi do povišenoga
krvnog tlaka, jedne od najozbiljnijih bolesti starije dobi. Povišen krvni
tlak spada među uzročnike moždanog udara, srčanog udara te zatajenja
rada bubrega.
Jetra
Težina jetre se smanjuje, a time i protok krvi kroz nju. Povećanjem
dobi aktivnost jetre se smanjuje, a posljedica je pojačavanje učinka
određenih lijekova, kao na primjer barbiturata (lijekovi za smirenje). To
znači da se stariji ljudi trebaju disciplinirano pridržavati liječničkih uputa
o uzimanju lijekova i što su stariji trebaju uzimati manje lijekova.
Bubrezi
Prohodnost kroz bubrege smanjuje se za 1% godišnje počevši već od
četvrtog desetljeća nadalje. Zbog toga je jako važan unos minimalno
2 litre dnevno tekućine u starijih ljudi.
Visina
Stariji ljudi su niži rastom prema gerontološkim istraživanjima. Tako
su, u prosjeku, stariji muškarci niži za 7,5 cm od onih u mlađim dobnim
skupinama, dok u žena ta razlika iznosi 5,4 cm. Smanjivanje
visine vidljivo je već od 55. godine života. Razlog je u smanjivanju
mišića koji podupiru tijelo i diskuse koji se nalaze između kralježaka. onih koji se ne bave tjelesnom aktivnošću. Razlog također može biti
i loša koordinacija mišićne aktivnosti od strane središnjega živčanog
sustava.
Mozak
Težina se mozga smanjuje za 7 do 10% starenjem. Treba istaknuti
da ta redukcija nije uvijek povezana sa smanjenom funkcionalnošću
moždanog tkiva, jer se zna da preostale moždane stanice, ako je
star čovjek i dalje duševno aktivan, intenziviraju svoj metabolizam te
tako nadoknađuju ispadanje funkcija propalih stanica. Usporavanje
elektro-aktivnosti u mozgu propisuje se propadanju živčanih stanica.
Međutim, nove znanstvene spoznaje upućuju da kontinuirana
moždana aktivnost i u starijeg čovjeka ne dovodi do tog propadanja,
a time ni do usporavanja elektroaktivnosti u mozgu u starijoj dobi.
Zbog toga je jako važno, osim tjelesne aktivnosti, održavati i duševnu
aktivnost starijih ljudi. Gerontološka istraživanja također su potvrdila
da se u tih ljudi čak umne sposobnosti mogu i unaprijediti.
Probavni sustav
Mnoge su promjene probavnoga sustava također u funkciji rasta dobi.
Motilitet jednjaka se smanjuje. Posljedica je da svaki zalogaj hrane ne
dovodi do pojave peristaltičkog vala jednjaka pa se donji sfinkter jednjaka
ne otvara svakom prolazu hrane. To polako godinama izaziva
gubitak želje za hranom. Povisuje se pH želučanog soka pa se pojavljuje
gastritis. Stvara se divertikuloza crijeva što dovodi do kronične
začepljenosti, vrlo učestale u starijih ljudi.
Međutim, važno je znati kako je u starijih osoba prisutno smanjenje
bazalnog metabolizma. Nužno je zbog toga smanjiti unos kalorija
hranom za 15% i voditi računa o važnosti pravilne korisne mediteranske
prehrane za starije ljude.
Koža
Ukoliko promatramo kožu zdrava tridesetogodišnjaka uočit ćemo bore,
do kojih dolazi uslijed propadanja masnog tkiva ispod površinskih
slojeva kože. Kako je čovjek stariji tendencija stvaranja bora je sve
naglašenija, ukazujući da starenje nije nagla pojava, već trajan i
postupan proces.
